Inovativni pristup sindromu policističnih jajnika (PCOS)

Što je sindrom policističnih jajnika (PCOS)?

Sindrom policističnih jajnika je reproduktivno stanje obilježeno hormonalnim disbalansom i može se dijagnosticirati već u pubertetu ili pak kasnije kroz reproduktivnu dob. Dijagnosticira se kao prisustvo sljedeća 3 kriterija:

• Hormonalni disbalans koji uključuje povišene razine jednog ili više androgenih hormona (testosteron, dihidrotestosteron, androstendion, DHEA) te dominaciju razina LH naspram FSH hormona, najčešće u omjeru 2:1.
• Policističan izgled jajnika zbog povećanog broja nedovoljno razvijenih folikula
• Neredoviti menstrualni ciklusi ili čak amenoreja, odnosno potpuni izostanak menstruacije

Povišene razine androgena se najčešće manifestiraju u obliku pojačane dlakovosti ili pojave dlaka na karakterističnim mjestima kao što su leđa, trbuh, brada i donji dio čeljusti. Zbog hormonalnog disbalansa te manjka progesterona, žene sa sindromom policističnih jajnika se često bore i s neplodnošću, no to ne mora uvijek biti slučaj.

Koji su simptomi sindroma policističnih jajnika?
Osim neredovitih ciklusa i pojačane dlakavosti, najčešći simptomi su akne, masna koža, pojačano opadanje kose, poteškoće u regulaciji tjelesne mase, povećanje abdominalnog masnog tkiva te bolne i obilne menstruacije. Iako nisu direktno vezani uz PCOS, simptomi poput umora, pojačane žudnje za slatkim namirnicama, probavnih tegoba i manjka koncentracije se također javljaju uz ovaj izazovni sindrom.

Što se krije u pozadini sindroma policističnih jajnika?
Iako je uzrok još uvijek nepoznat, postoje fiziološka stanja koja se javljaju u pozadini i mogu utjecati na razvoj PCOS-a. Inzulinska rezistencija je stanje smanjenje osjetljivosti stanica na inzulin što posljedično dovodi do povećane koncentracije inzulina i glukoze u krvi. Povećane koncentracije inzulina u krvi mogu potaknuti jajnike na još veću produkciju androgenih hormona i samim time pogoršati sindrom i sve njegove simptome. Disbalans crijevnog mikrobioma je često popraćen simptomima kao što su nadutost, grčevi, konstipacija, dijareja, preosjetljivost na određenu hranu, bol u abdomenu i mučnina. Veza crijevnog mikrobioma i reproduktivnog sustava je u zadnje vrijeme pod povećalom znanosti i to pogotovo nakon otkrića da postoji dio crijevnog mikrobioma koji je odgovoran za metabolizam hormona kao što je recimo estrogen. je odgovoran za metabolizam hormona kao što je recimo estrogen. Stres je možda uvriježen i pretpostavljen čimbenik modernog doba, no psihičke i fizičke posljedice stresa pacijentice s PCOS-om itekako mogu osjetiti. Naime, nadbubrežna žlijezda stvara kortizol kojeg nazivamo hormon stresa, no stvara i DHEA, hormon koji je preteča androgenih spolnih hormona. Posljedica prekomjernog izlučivanja ovih hormona može pogoršati simptome PCOS-a stoga je optimizacija rada nadbubrežne žlijezde jedan od fokusa u konvencionalnoj, ali i inovativnoj terapiji i pristupu. Upala se može javiti zbog povećanog masnog tkiva, pretilosti ili pak prisutnosti nealkoholne masne jetre (NAFLD), čestog stanja koje je pridruženo PCOS-u. Zajedno s ostalim čimbenicima, može pogodovati pogoršanju PCOS-a.

Ciljane pretrage su prvi korak u intervenciji

Ukoliko imate simptome i sumnjate na dijagnozu, evo popisa inicijalnih pretraga koje je dobro napraviti u tom slučaju:
• 2-satni OGTT s profilom inzulina te redovito praćenje kroz HOMA indeks (GUK i inzulin, natašte)
• Estradiol, ukupni i slobodni testosteron, FSH, LH, DHEA, prolaktin, SHBG

Spolni hormoni se vade ovisno o dijelu menstrualnog ciklusa pa se o individualnom popisu pretraga potrebno konzultirati s ginekologom. Dodatne pretrage koje također mogu biti korisne su Anti-Müllerov hormon (AMH), progesteron, kortizol i homocistein. Česte su kombinacije različitih hormonalnih disbalansa u organizmu pa je uz PCOS potrebno redovito kontrolirati hormone štitnjače (TSH, FT3, FT4), ali i antitijela.

Prehrana kod sindroma policističnih jajnika

Prehrana kod sindroma policističnih jajnika treba biti bogata antioksidansima, zdravim mastima, kvalitetnim izvorima proteina i ugljikohidratima s niskim glikemijskim indeksom. Takva prehrana se bazira na neškrobnom povrću, cjelovitim žitaricama i mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama s naglaskom na lan, mesu peradi i ribi te fermentiranim mliječnim proizvodima. S obzirom na inzulinsku rezistenciju koja je česta pojava, potrebno je izbjegavati namirnice s visokim udjelom dodanog šećera i procesiranu hranu. Ukoliko sumnjate na disbalans mikrobioma i tegoba nakon unosa određenih namirnica, svakako se savjetujte s nutricionistom koji će kreirati vaše individualne prehrambene smjernice za kontrolu PCOS-a, ali i pozadinskih okidača sindroma. Isto tako, nutricionist vas uči kako osigurati ključne nutrijente kod žena oboljelih od PCOS-a, a to su cink, magnezij, vitamin D, vitamin E, selen i krom.

Inovativni dodaci prehrani

Dodaci prehrani kod sindroma policističnih jajnika su usmjereni na smanjenje upale, smanjenju inzulinske rezistencije, snižavanje razina androgenih hormona i antioksidativno djelovanje. Među njima se ističu mio- i D-kiro inozitol, resveratrol, omega-3 masne kiseline, N-acetil cistein (NAC) i kurkumin. Koje dodatke upotrijebiti, u kojim dozama i koliko dugo, individualne je prirode. O tome se uvijek možete konzultirati sa svojim timom nutricionista, ginekologa i po potrebi, endokrinologa.

Zaključak

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) zahvaća žene reproduktivne dobi i obilježen je povišenim razinama androgenih hormona, neredovitim menstrualnim ciklusima ili potpunim izostankom menstruacije te policističnim jajnicima. Uravnotežena prehrana bazirana na namirnicama niskog glikemijskog indeksa, redovita tjelovježba i temeljita dijagnostika uz redovite ginekološke kontrole su osnovna polazišna točka za sve žene koje pate od ovog sindroma. Uz integrativni pristup, PCOS zaista može biti izazovan u puno manjoj mjeri.