Prehrana i imunitet

Čemu služi imunološki sustav?

Imunološki sustav predstavlja prvu liniju obrane i primarno štiti organizam od stranih molekula, patogenih bakterija, gljivica i parazita, no zadaća mu je i svakodnevno razlikovati vlastite antigene od tuđih te učinkovito uklanjati abnormalne stanice u tijelu. Neadekvatan rad imunološkog sustava manifestira se u nekoliko različitih oblika. Ako imunološki sustav u nedovoljnoj razini reagira na opasnost za organizam, tada bakterije, gljivice, paraziti i strane molekule dobivaju pozivnicu za relativno slobodan ulazak u organizam i narušavaju naše zdravlje. Ukoliko imunološki sustav pak reagira na vlastita tkiva i organe, javljaju se autoimune bolesti. Međutim, ukoliko imunološki sustav reagira na tvari koje za organizam uopće nisu opasne, javljaju se alergije. Dolazak prvih hladnih dana u godini oduvijek vežemo uz naglu potrebu za jačanjem imuniteta kako bi se što učinkovitije obranili od zaraza. Štoviše, na imunitet najčešće pazimo na jedan klasičan način kroz određen vremenski period godine, a nakon toga se funkcije imuniteta prisjetimo tek onda kada se ponovno suočimo s njegovim neprijateljima. Istina je ta da se dobar imunitet gradi cijeli život, a temelje rada imunološkog sustava stvaramo i prije samog rođenja. Ipak, postoje intervencije koje možemo napraviti bez obzira na "tvorničke postavke" našeg imunološkog sustava.

Što uzrokuje slabljenje imuniteta?

Toksini iz okoliša (zagađen zrak, kemikalije, pesticidi, teški metali, mikroplastika, duhanski dim..), stres, alkohol, unos lijekova, pretjerana upotreba antibiotika, nutritivni deficiti i genetska predispozicija su najznačajniji čimbenici koji utječu na pad u radu imunološkog sustava. Iako imunološki sustav nije lokaliziran, već rasprostranjem po cijelom tijelu, postoji organ koji se ipak ističe kao njegov značajan domaćin. Radi se o crijevima koja sadrže čak 70% stanica imunološkog sustava, a upravo disbalans crijevnog mikrobioma ima ključnu ulogu u padu rada imunološkog sustava i većoj podložnosti infekcijama. Osim crijevnog mikrobioma, uravnotežen mikrobiom kože i sluznice dišnog sustava je bitnan saveznik u borbi protiv prehlada i gripa. Isto tako, stanja i bolesti probavnog sustava mogu dovesti do malapsorpcije ključnih vitamina i minerala koji sudjeluju u prvoj liniji obrane, a sličan učinak mogu imati i upalne bolesti.

Možemo li prehranom ojačati imunitet?

Prehrana nije svemoguća, no ima svoju ulogu u održavanju pravilnog rada imunološkog sustava. Pravilnom prehranom osiguravamo unos svih nutrijenata, održavamo adekvatnu tjelesnu masu, utječemo na prevenciju brojnih kroničnih bolesti i održavamo ravnotežu crijevnog mikrobioma, a svaka od tih stavki može doprinijeti boljem imunitetu. Pravilna prehrana obuhvaća unos cjelovitih žitarica, mahunarki, mesa peradi i ribe, voća i povrća, niskomasnih mliječnih proizvoda, sjemenki, orašastih plodova i biljnih ulja. Kada govorimo o imunološkom sustavu, naglasak treba biti na izvorima vitamina C (citrusi, rajčica, kivi, minimalno obrađene kupusnjače, paprika, papaja, ananas), cinka (kamenice, govedina, obogaćene žitarice, zobene pahuljice, bučine sjemenke, meso peradi), probiotika (mliječni proizvodi, ukiseljeno povrće) i prebiotika (voće i povrće, cjelovite žitarice, sjemenke, mekinje, mahunarke i psyllium ljuskice) uz napomenu da je za pravilno funkcioniranje organizma zaista bitan svaki mikronutrijent te pravilan unos i raspodijela makronutrijenata. Anemija je stanje koje negativno utječe na rad imunološkog sustava pa je u tim slučajevima potrebno osigurati i dovoljan unos željeza (goveđa jetra, svinjetina, meso peradi, teletina, jaja, riba, sir te tamnolisnato povrće, cikla, mahunarke) i intervenirati dodacima prehrani, a ovo stanje je često upravo kod pothranjenosti i nedovoljnog energetskog unosa.

Koji dodaci prehrani mogu biti korisni za održavanje imuniteta?

U zimskim mjesecima je manja izloženost suncu pa se često javlja i deficit vitamina D, posebice ukoliko se niske razine ovog bitnog vitamina "vuku" još od prije. Suplementacija tu može biti korisna u svrhu podizanja, ali i održavanja adekvatnih razina. Popularno visoke doze vitamina C neće spriječiti zarazu, no mogu smanjiti vrijeme trajanja prehlade ili gripe. Preporučeni dnevni unos vitamina C je 75 mg za žene i 90 mg za muškarce. No, za vrijeme trajanja prehlade i gripe, efekt vitamina C kojem težimo zahtjeva doze od 500 mg do čak 2 g dnevno. Bilo kakvu suplementaciju treba preporučiti tim liječnika i nutricionista, pogotovo ukoliko pacijent boluje od određenih bolesti i stanja. Primjerice, oboljelima od gastritisa, GERB-a, dispepsije i sličnih bolesti gornjeg dijela probavnog sustava se preporuča suplementacija esterificiranim ili liposomalnim oblikom vitamina C, a sama doza i kombinacija suplemenata je također individualne prirode. Suplementi s beta-glukanima su također dobar alat za podršku imuniteta jer doprinosi boljem imunološkom odgovoru, djeluje antioksidativno i podržava ravnotežu crijevnog mikrobioma, a slično djelovanje ima i propolis. Ukoliko želite podržati rad imunološkog sustava, identificirajte nutritivne deficite, primijenite pravilnu i prilagođenu prehranu na dulje staze, koristite dodatke prehrani u dogovoru s liječnikom i nutricionistom i obavljajte redovite preglede kako bi na vrijeme reagirali na okidače koji mogu dovesti do pada imuniteta.

Zaključak

Imunološki sustav predstavlja složen obrambeni mehanizam koji nas štiti od patogena, abnormalnih stanica i potencijalno opasnih molekula iz okoliša. Međutim, kako bi ispravno funkcionirao, nužno je održavati njegovo zdravlje kroz uravnoteženu prehranu, adekvatan unos nutrijenata i zdrave životne navike. Pravilnom brigom o imunološkom sustavu možemo smanjiti rizik od infekcija, autoimunih bolesti i alergija te osigurati dugotrajnu otpornost na štetne vanjske utjecaje.