Moždani udar – simptomi, prevencija i hitna reakcija

Moždani udar – simptomi, prevencija i hitna reakcija

Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrtnosti i invalidnosti u Hrvatskoj, što ga čini ključnim javnozdravstvenim problemom. Broj slučajeva moždanog udara raste, a predviđa se da će taj trend nastaviti rasti u nadolazećim godinama.

Razumijevanje indikatora i rizika moždanog udara može pomoći u njegovoj prevenciji i smanjenju njegovog utjecaja na živote oboljelih i njihovih obitelji. Dr. Dunja Penavin Kolarić, neurologinja iz Croatia Poliklinike, donosi više o uzrocima, simptomima i preventivnim mjerama protiv moždanog udara.

Što je moždani udar?

Moždani udar je hitno medicinsko stanje koje zahtijeva brzu intervenciju. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, moždani udar je naglo razvijanje kliničkih znakova fokalnog ili globalnog poremećaja moždanih funkcija sa simptomima koji traju 24 sata i dulje ili koji dovode do smrti, bez drugog jasnog uzroka osim znakova oštećenja krvnih žila. Postoje dva glavna tipa moždanog udara: ishemijski i hemoragijski.

Dr. Penavin Kolarić objašnjava: "Oko 85 posto moždanih udara su ishemijski. To znači da dolazi do začepljenja arterije koje dovodi do poremećaja protoka krvi u mozgu, bilo da se ugrušak stvori u oštećenoj arteriji ili da krvotokom doputuje s drugog mjesta, primjerice iz srca, i tako začepi arteriju. Tada govorimo o emboliji."

Hemoragijski moždani udar, koji čini oko 15 posto slučajeva, nastaje kada se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, što može biti uzrokovano intracerebralnim hematomom ili subarahnoidalnim krvarenjem. Prepoznavanje simptoma i hitna reakcija mogu biti presudni za pacijenta.

Ključni indikatori moždanog udara

Prepoznavanje simptoma moždanog udara može spasiti život. Glavni simptomi uključuju:

• nagle smetnje u govoru
• utrnulost ili slabost jedne strane lica ili tijela
• iznenadne probleme s vidom
• poremećaj ravnoteže i koordinacije
• jaku glavobolju uz povraćanje.

Važno je odmah potražiti medicinsku pomoć, jer svaka minuta je bitna. Dr. Penavin Kolarić naglašava kako "kod razvoja moždanog udara dolazi do naglog razvoja neurološkog ispada tijekom sekunda i minuta, a simptomi ovise o zahvaćenoj regiji mozga. Hitna reakcija i pravovremeno liječenje mogu značajno poboljšati ishode."

Rizik od moždanog udara može se smanjiti prepoznavanjem i kontrolom čimbenika rizika kao što su visoki krvni tlak, dijabetes, poremećaji srčanog ritma i povišene masnoće u krvi. Poznavanje simptoma i brzina reakcije smanjuju posljedice moždanog udara i povećavaju šanse za oporavak.

Tranzitorni ishemijski napadaj kao upozorenje

Tranzitorni ishemijski napadaj (TIA), poznat i kao "mini udar", može biti važan indikator nadolazećeg moždanog udara. TIA uzrokuje prolazne smetnje u cirkulaciji koje ne ostavljaju trajne posljedice, ali su ozbiljan znak upozorenja.

Dr. Penavin Kolarić ističe važnost pravovremene reakcije: "Rizik razvoja moždanog udara nakon TIA-e iznosi pet posto unutar 48 sati, odnosno 10 posto unutar tri mjeseca ako se pacijent odgovarajuće ne zbrine. Pravovremeno prepoznavanje i liječenje TIA-e može spriječiti do 80 posto moždanih udara."

Obrada pacijenata koji su doživjeli TIA-u uključuje slikovnu obradu mozga (CT i MR), ultrazvučnu obradu arterija i osnovnu kardiološku obradu. Pravovremena intervencija može uključivati uklanjanje aterosklerotskog plaka ili postavljanje stenta u arteriju, kao i primjenu antiagregacijskih i antikoagulantnih lijekova.

Promjena životnih navika kao prevencija

Jedan od ključnih koraka u prevenciji moždanog udara je promjena životnih navika. Pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, nezdrava prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti i stres značajno povećavaju rizik od moždanog udara.

"Mediteranska prehrana, bogata svježim povrćem i voćem, maslinovim uljem, ribom i vlaknima, poboljšava zdravlje i smanjuje rizik od moždanog udara. Prestanak pušenja i umjerenost u konzumiranju alkohola također su ključni koraci.", savjetuje dr. Penavin Kolarić. Osim prehrane, redovita tjelesna aktivnost i kvalitetan san važni su za očuvanje zdravlja mozga.

Zaključak

Moždani udar je ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Prepoznavanje simptoma, pravovremena intervencija i promjena životnih navika ključni su za prevenciju i smanjenje rizika.

Edukacija o moždanom udaru i njegovim simptomima, kao i redoviti pregledi kod liječnika, mogu spasiti živote. Važno je djelovati na vrijeme i usvojiti preventivne mjere kako bi se smanjio rizik od moždanog udara.