Integrativni pristup alergijama-prehrana i dodaci prehrani

Što su zapravo alergije?

Imunološki sustav predstavlja svojevrsni štit organizma i djeluje na način da aktivira upalne procese kada „primijeti“ da je organizam došao u kontakt sa stranim tijelom, primarno bakterijama i virusima. Međutim, imunološki sustav osoba koje pate od alergija nije tako funkcionalan i pretjerano reagira na određene tvari koje uopće ne predstavljaju opasnost za organizam.

Te tvari nazivamo alergenima i oni mogu biti nutritivni (pšenica, jaja, kravlje mlijeko i mliječni proizvodi, kikiriki, ostali orašasti plodovi, sezam, celer, školjke, riba, soja,… ) i inhalatorni (grinje, pelud, prašina, dlaka životinja, plijesan), no tu su i alergije na ubod insekata, djelatne tvari iz lijekova, materijal poput lateksa i druge. Simptomi alergijskih reakcija ovise prvenstveno o vrsti kontakta s alergenom i intenzitetu same reakcije pa ih dijelimo na:
• Sistemske (anafilaksija)
• Gastrointestinalne (povraćanje, grčevi, peckanje u ustima, oticanje jezika i grla,..)
• Kožne (urtikarija, svrbež, crvenilo,..)
• Respiratorne (kašalj, otežano disanje, kihanje, stezanje u prsima...)

Na molekularnoj razini se za vrijeme alergijskih reakcija odvija degranulacija mastocita, skladišnih „vrećica“ u kojima se nalaze upalni medijatori, a time i oslobađanje histamina koji je jedan od glavnih i odgovornih medijatora za stvaranje simptoma alergijskih reakcija poput crvenila, svrbeža i širenje krvnih žila.

Laboratorijske pretrage kao prva mjera prevencije

Kada organizam dođe u kontakt s alergenom (konzumacijom, udisanjem, kožnim kontaktom), disfunkcionalan imunološki sustav stvara IgE kako bi u budućnosti pravovremeno prepoznao „opasnost“ i aktivirao obrambene mehanizme. Zbog toga ćemo prilikom svakog sljedećeg kontakta s tim alergenom razviti alergijsku reakciju. IgE je zapravo biljeg alergija i možemo ga izmjeriti kako bismo saznali jesmo li alergični (ukupni IgE) i na što smo točno razvili alergiju (specifični IgE na određene alergene). Potencijalni pokazatelji alergijskih reakcija mogu biti vidljivi i u diferencijalnoj krvnoj slici pa je u slučaju povišenih eozinofila i bazofila, pogotovo u kombinaciji sa simptomima alergija, korisno razmotriti i daljnje pretrage. Bitno je napomenuti da alergije ne moraju nužno biti posredovane imunoglobulinom E pa je suradnja s liječnikom nužna kako bi se dogovorile ciljane pretrage i vrsta terapije.

Mogu li se alergije izliječiti?

Alergije stečene u dječjoj dobi se uglavnom „prerastu“, a iznimka su najčešće orašasti plodovi. Kod odrasle dobi, alergije se ne mogu izliječiti i prvi korak nakon dijagnoze je njihovo trajno izbacivanje iz prehrane i/ili okoliša, pogotovo u slučaju intenzivnih i ozbiljnih simptoma alergijskih reakcija. Međutim, simptomi alergija se ponekad mogu ublažiti, a interdisciplinarno djelovanje na imunološki sustav može omogućiti bolju kvalitetu života svim skupinama alergičara. Isto tako, danas su poznati i brojni „okidači“ koji doprinose razvoju alergija, a samo neki od njih su neadekvatna prehrana, okolišni toksini, pretjerana higijena, stres i disbalans crijevnog mikrobioma.

Prehrana i dodaci prehrani u borbi protiv alergija

Općeniti prehrambeni pristup alergijama je protuupalna, mediteranska prehrana s obiljem raznolikog voća, povrća i cjelovitih žitarica uz naglasak na unos „zdravih“ masti poput ribe, biljnih ulja, sjemenki i orašastih plodova i mesa peradi. Svježe voće i povrće poput citrusa i paprike ujedno doprinose unosu vitamina C, važnog suigrača dobrog imuniteta. Danas je poznata i uloga uravnoteženog crijevnog mikrobioma u održavanju zdravlja imunološkog sustava, prevenciji alergija i smanjenju simptoma alergijskih reakcija, a ravnotežu crijevnog mikrobioma možemo održavati unosom prebiotika (voće i povrće, cjelovite žitarice, sjemenke i orašasti plodovi, psyllium, mekinje,..) i probiotika (mliječni proizvodi, ukiseljeno povrće, fermentirani napici…), no isto vrijedi i za druge mikrobiome poput onog na koži ili u respiratornom traktu.

Međutim, koristan pristup može biti i prehrana s niskim udjelom histamina koja se zasniva na redukciji unosa histamina putem hrane i smanjenju kako upalnog, tako i alergijskog odgovora u organizmu. Namirnice bogate histaminom su primarno crveno meso, čokolada, alkohol, proizvodi od kvasca, fermentirane namirnice, suhomesnati proizvodi, konzervirane namirnice i općenito, odstajala i termički neobrađena hrana. Ovakva dijeta se mora provoditi uz nadzor nutricionista i nikako dugoročno, a često se provodi u sklopu eliminacijske dijete, još jednog standarda među prehrambenim intervencijama kod alergija. Jedan od istaknutih dodataka prehrani u ovoj priči je kvercetin, bioaktivna komponenta koja se kolokvijalno naziva i prirodni antihistaminik, a korisno djelovanje pokazuju i omega-3 masne kiseline, ekstrakt đumbira, kurkumin, probiotici, beta-glukani i ulje crnog kima. Bitno je naglasiti da se nijedan dodatak prehrani ne preporučuje suplementirati bez preporuke liječnika i nutricionista koji će za pacijente odrediti adekvatnu vrstu, dozu i duljinu trajanja suplementacije.

Križne alergijske reakcije

Osjećate svrbež u ustima dok jedete jabuku ili bademe i muče vas kihanje i curenje nosa tijekom proljeća? Tada vjerojatno patite od križnih alergijskih reakcija. Naime, određeni biljni proteini te proteini peludi imaju izuzetno sličnu strukturu koju imunološki sustav ne raspoznaje u potpunosti. Zbog toga se kod alergičara na pelud javlja križna alergijska reakcija prilikom konzumacije određenih biljnih namirnica što uzrokuje otpuštanje histamina i drugih upalnih medijatora te se javljaju simptomi. Koliko će simptomi biti jaki i hoće li zasigurno doći do križne alergijske reakcije, ovisi o individualnom faktoru. Zato je alergičare bitno upoznati i s ovom, još jednom neugodnom stranom alergija i u suradnji s nutricionistom osmisliti optimalan prehrambeni plan.