Akne - kako odabrati pravilnu njegu izvana i iznutra?

Što su akne i zašto nastaju?

Akne su upalne tvorbe i nastaju kao produkt pojačanoj rada žlijezda lojnica i lučenja sebuma koji zajedno s mrtvim stanicama kože začepljuje pore i uzrokuje ovu čestu i neugodnu kožnu nepravilnost. Iako su akne najčešće povezane uz pubertet, mogu se javiti u bilo kojoj životnoj dobi i zahvatiti jednu ili više regija kože: od čela, obraza, brade ili pak cijelog lica do vrata, ramena, leđa i prsa.

Akne mogu uzrokovati sljedeći čimbenici:
• Hormonalne promjene i disbalansi
• Neadekvatna njega kože i pretjerana upotreba dekorativne kozmetike
• Upotreba određenih lijekova
• Genetika

U pozadini se mogu kriti i drugi uzroci poput poremećaja rada jetre, disbalansa kožnog mikrobioma, deficita određenih nutrijenata, disbalansa crijevnog mikrobioma i drugih. Postoji nekoliko tipova akni i svaki tip zahtjeva svoju vrstu liječenja. Ukoliko dermatolog sumnja na hormonalne akne, zasigurno će vas uputiti i na krvne pretrage koje najčešće uključuju mjerenje sljedećih hormona:
• Androgeni hormoni (ukupni i slobodni testosteron, dihidrotestosteron, DHEA-S, androstendion)
• Kortizol
• Inzulin (zajedno s glukozom u sklopu HOMA indeksa ili OGTT-a)

Povišena koncentracije jednog ili više navedenih hormona može biti vezana uz pojačani stres, stanja poput sindroma policističnih jajnika (PCOS) i inzulinsku rezistenciju. Simptomi svakog od tih stanja mogu uključivati akne. U ovom je slučaju važno djelovati na uzrok problema unutar organizma zajedno s pravilnom topikalnom njegom koju odredi dermatolog.

Kada je vrijeme za pregled dermatologa?

Bez obzira pojavljuju li se akne blagoj mjeri kao dio hormonalnih promjena ili su postale bolne i dugotrajne, posjet dermatologu bi svakako trebao biti prioritet. Dermatolog će uzeti vašu povijest bolesti i simptoma, pregledati područje zahvaćeno aknama, uputiti vas na dodatne pretrage po potrebi i dati savjete o pravilnoj njezi. Ukoliko je potrebno, dermatolog propisuje i lijekove iz skupine retinoida koji se koriste za liječenje teških oblika akni ili pak antibiotsku terapiju. Dermatolog vam može preporučiti i dodatne tretmane poput kemijskih pilinga ili laserskog liječenja, posebice ukoliko ste skloni ožiljcima od akni.

5 savjeta dermatologa za pravilnu njegu akni

Iako akne treba tretirati individualno, postoji nekoliko korisnih uputa za sve pacijente:

1. Ne zaboravite adekvatno ukloniti proizvode dekorativne kozmetike s lica. Pravovremena i redovita njega smanjuje mogućnost začepljenja pora i dodatnog poticanja stvaranja akni.
2. Ne pokušavajte samostalno istiskivati akne ili prištiće. To može dovesti do pogoršanja upalnog procesa i pojačanog razvijanja bakterija.
3. Ukoliko primijetite da određeni kozmetički proizvod djeluje agresivno na vašu kožu, obavezno se konzultirajte s dermatologom. Čak i ako je neki proizvod namijenjen koži s aknama, nije nužno pravi izbor za vas.
4. Pripazite na hidraciju kože. Dehidrirana koža zapravo potencira stvaranje sebuma i doprinosi pogoršanju akni.
5. Izbjegavajte korištenje i izradu „kućnih i prirodnih“ pripravaka za čišćenje lica ili njegu kože. Dermatološka kozmetika postoji s razlogom, a vaš će dermatolog pronaći najbolju vrstu njege za vas, čak i ako imate osjetljivu kožu.

Prehrana i dodaci prehrani za akne

Prehrana se u ovom slučaju najčešće temelji na dvije komponente: unosu protuupalnih namirnica i izbjegavanju namirnica koje mogu povisiti IGF-1 (inzulinu sličan faktor rasta). IGF-1 je hormon sličan inzulinu. Djeluje proupalno i stimulira stvaranja androgenih hormona. Namirnice koje mogu povisiti koncentraciju ovog hormona su mlijeko i namirnice s visokim glikemijskim indeksom (kolači, keksi, sokovi s dodanim šećerom, energetska pića, pekarski proizvodi, prženo škrobno povrće, mliječna čokolada, bijeli kruh, tjestenina,…). Međutim, prije nego samostalno izbacite bilo kakvu namirnicu, imajte na umu da to može donijeti nutritivne deficite. Upravo kod pojave akni, česti su deficiti proteina, cinka, vitamina A, D i E.

Ono što zasigurno možete napraviti je povećati unos antioksidansa (bobičasto voće, kupusnjače, citrusi, tamnozeleno lisnato povrće, kvinoja, heljda, leća, slanutak, grah,..) i povećati unos namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama (primarno riba, ali i lanene sjemenke, chia sjemenke, orasi,..). Kako bi povisili udio „dobrih“ bakterija u crijevnom mikrobiomu, u prehranu uvrstite vlakna i probiotičke namirnice. Osim voća i povrća, povećajte unos netopivih vlakana kao što je psyllium i u prehranu uvrstite fermentirano povrće poput kiselog kupusa i kimchija. Imajte na umu da je u slučaju težih i dugotrajnih oblika akni korisno posjetiti nutricionista jer takvo stanje može biti uzrokovano „dubljim“ neravnotežama u crijevnom mikrobiomu pa će prehrana u tom slučaju biti puno veći izazov, pogotovo ako je provodite samostalno. Nutricionist često s vama provodi i eliminacijsku dijetu kako bi identificirao „okidače“ iz prehrane i kreirao za vas personalizirani plan.
Korisni dodaci prehrani kod akni su omega-3 masne kiseline, cink, mio-inozitol, NAC i B kompleks, no i u ovom slučaju je potrebno individualno savjetovanje.

Zaključak

Akne su rezultat upalnih procesa na koži i zahtijevaju adekvatnu njegu, pravovremeno liječenje i integrativni pristup. Borba s aknama često može biti izazovna, pogotovo ukoliko se u njoj nalazite sami. Obratite se stručnjacima na vrijeme i već danas učinite nešto dobro za zdravlje svoje kože.

Vesna Vukić, dr.med., specijalist dermatologije i venerologije
Petra Sliško, mag.nutr., nutricionist